„Najvećim delom je inflacija posledica tih uvoznih cena koje su opet poremećene zbog, naravno, i rata u Ukrajini, svih onih lomova koje smo imali prenete od korone, ali i nekih naših lokalnih problema. Čini mi se da je to bio jedan kratkoročan šok, tako bih rekao. Tako da je gotovo izvesno da ćemo verovatno ući u taj koridor koji je postavila Narodna banka“, rekao je Ivan Nikolić, sa Ekonomskog instituta.
„Činjenica da je kod nas inflacija dva ili tri puta veća nego u proseku u EU ili u našem regionu govori sama po sebi da to nije nekakav međunarodni fenomen, nego da postoje duboki razlozi unutar naše zemlje i u domenu monetarne politike, ali mislim da je ključni problem u domenu fiskalne politike, jer sva ova davanja, najavljivanje realnog rasta, plata, penzije u inflatornim uslovima samo podgreva inflaciju“, rekao je Dejan Šoškić sa Ekonomskog fakulteta u Beogradu.
Da česte isplati jednokratne pomoći i neplanirana povećanja plata i penzija, za koje se čak izdvajaju sredstava i iz budžetske rezerve, podgrevaju inflaciju, već najmanje dve godine ukazuje i Fiskalni savet. Iz te institucije upozoravaju da takvi neplanirani troškovi opterećuju budžet, i potencijalno vode u nova zaduživanja, i to u vreme kada je novac izuzetno skup, a dugove – nove i stare, vraćamo i po duplo višim kamatnim stopama.
„Mi imamo u apsolutnom iznosu zaista prilično značajan iznos duga, preko 35 milijardi evra dugujemo. Ogroman je teret ovog duga koji smo napravili kao zemlja u poslednjih deset godina“, rekao je Šoškić.
Važno je da se radi gradi – gotovo uglas ponavljaju predstavnici vlasti.
Međutim, da li je baš neophodno da Srbija dobije tri nova stadiona u vrednosti od devet milijardi evra i Moravski koridor po duplo većoj ceni od prvobitno planirane. Gradiće se nacionalni stadion vredan najmanje 170 miliona evra, auto-put Zrenjanin – Novi Sad u vrednosti od oko 3,5 milijardi evra, ali i prostor za specijalnu izložbu Expo koji će građane koštati više od 500 miliona evra. Da li je sa nekim projektima moglo da se sačeka?
„Generalno ulaganja na rast makroekonomije. Ako s tog aspekta posmatramo, onda je odgovor na vaše pitanje da je porast ulaganja pre svega preko kapitalnih investicija, državnog ulaganja, bilo blagotvorno na rast. Jednim delom ili dobrim delom je upravo to ulaganje postaklo, dakle ti veliki kapitalni projekti su postakli ili su izvor tog rasta što je jako dobro“, izjavio je Nikolić.
„Ja ne kažem da je neki od ovih projekata najavljenih loš ili nije loš samo kažem da meni kao građaninu nedostaje da smo imali javne debate oko toga, da je postojala neka transparentna studija izvodljivosti, nekakve finansijske efekte da smo videli, da je neko elaborirao zaista šta se time dobija, koliko to košta, da li su te stvari, te izložbe i ti stadioni zaista nešto što Srbiji treba“, objasnio je Šoškić.
Fiskalni savet procenjuje i da će se Srbija ove godine zadužiti za oko 6,5 milijardi evra, a posebnu pretnju po uvećanje duga predstavljaju kapitalni projekti.
