U uslovima kontinuiranog rasta cena naftnih derivata u Srbiji, sve češće se postavlja pitanje šta građani zapravo plaćaju kada na benzinskoj pumpi za litar benzina BMB 95 izdvoje blizu 200 dinara, navodi se u saopštenju Akademskog plenuma. Kako ističu, otvoreno je pitanje da li je reč o neminovnom odrazu globalnih tržišnih kretanja ili o strukturi cene koja ostavlja značajan prostor za intervenciju države.
Prema javno dostupnim podacima, od ukupne maloprodajne cene goriva od oko 188 dinara po litru, oko 70 dinara otpada na nabavnu cenu samog goriva, odnosno nešto više od 37 odsto. Sa druge strane, državni nameti, kroz akcizu i PDV, zajedno iznose više od 98 dinara, što čini preko 52 odsto ukupne cene. Kada se tome dodaju i ostale naknade, više od polovine iznosa koji građani plaćaju odlazi direktno u državni budžet.
Akademski plenum ocenjuje da ovakva struktura cene pokazuje da cena goriva u Srbiji nije isključivo tržišno uslovljena, već da u velikoj meri zavisi od fiskalne politike države. Ukazuju i da je u Bugarskoj i Mađarskoj udeo poreza i akciza u ceni goriva takođe značajan, ali često niži nego u Srbiji, naročito u periodima kada te države intervenišu smanjenjem akciza kako bi ublažile inflatorne pritiske.
U saopštenju se navodi da je Hrvatska, kao članica Evropske unije, više puta koristila mehanizme ograničenja cena, kao i smanjenja marži i akciza radi zaštite potrošača. Slične mere, dodaje se, povremeno su primenjivane i u Mađarskoj, gde je država direktno ograničavala maloprodajne cene goriva.
Kada je reč o zemljama regiona koje nisu članice EU, poput Bosne i Hercegovine i Crne Gore, Akademski plenum navodi da je udeo državnih nameta u ceni goriva generalno niži nego u Srbiji, što se direktno odražava i na konačnu cenu koju plaćaju potrošači. Prema njihovoj oceni, zato su cene goriva u tim državama niže nego u Srbiji.
Ističe se i da gorivo predstavlja ključni ulazni trošak u gotovo svim sektorima ekonomije – od transporta i poljoprivrede, do industrije i trgovine – zbog čega se njegova cena preliva na cene drugih proizvoda i usluga. Zbog toga visok nivo oporezivanja goriva, kako navode, ima direktan uticaj na rast inflacije.
U situaciji kada realni prihodi građana ne prate rast cena, povećanje cene goriva dodatno umanjuje kupovnu moć i životni standard, upozorava Akademski plenum. Kako ističu, to posebno pogađa domaćinstva sa nižim prihodima, kod kojih troškovi energenata čine značajan deo ukupne potrošnje.
Akademski plenum ocenjuje da visoka cena goriva na pumpama nije isključivo posledica svetskih tržišnih kretanja, već u velikoj meri rezultat domaće ekonomske politike. Zbog toga, smatraju, država ima značajan manevarski prostor da utiče na konačnu cenu goriva.
Dodaju da bi čak i delimično smanjenje poreza i akciza moglo da dovede do osetnog pada cena na pumpama, što bi, kako navode, za posledicu imalo zaustavljanje pada životnog standarda građana.
Zbog toga Akademski plenum zahteva od Vlade Srbije da promenom politike vezane za akcize amortizuje rast cene goriva, naročito u kriznim svetskim situacijama, poput aktuelnih tenzija na Bliskom istoku, kada dolazi do rasta cene nafte na svetskom tržištu.
