Ocena Srbije je devet poena ispod globalnog proseka, a 29 poena niža od proseka Evropske unije. „Transparency International“ ocenjuje percepciju korupcije na skali od nula – izuzetno korumpirane, do 100 – veoma „čiste“.
Sa 33 poena, dva niže nego u 2024, Srbija je na začelju regiona prema opažanju korupcije. I to je samo nastavak negativnog trenda koji traje devet godina naglašavaju iz Transparentnosti.
U Transparentnosti kažu da je trend percepcije korupcije takav da bi se pozicija Srbije teško popravila zbačajno narednih godina, čak i kad bi vlast počela da primenjuje sve standarde u borbi protiv korupcije. Ipak, primećuju da su pojedine stvari promenjene prošle godine, a to je da su građani prepoznali korupciju kao najveći problem društva. Drugi su protesti i antikorupcijski zahtevi.
„Kao odgovor vlasti je stigla transparentnost na kašičicu, odnoso objavljivanje dokumenata ali samo za jedan od nekoliko desetina projekata za koje se troše milijarde evra svake godine. I ako imamo takav rezultat nakon onakve tragedije u Novom Sadu i nakon masovnih protesta kojima su bili ključni zahtevi da se obelodane ugovori, onda je savim jasno da imamo veoma ozbiljan problem“, ističe Nemanja Nenadić (Transparentnost Srbija).
U regionalnom izveštaju Transparentosti se ukazuje i na netransparentno odlučivanje u vezi sa vrednim javnim i privatnim investicijama.
„Poslodavac koji ne može da ima u punoj meri konkurenciju nego ga preskače neko ko se bavi nezakonitim poslom, kao što je korupcija, sigurno ima veliku štetu. I privreda ukupno i pojedinci… Imamo i Agenciju koja se prvo zvala za borbu protiv korupcije, a sad za sprečavanje korupcije, koja je osnovana pre 25 godina, međutim očigledno nismo zadovoiljni i tom institucijom i mnogim drugima“, ističe Nebojša Atanacković iz Unije poslodavaca Srbije.
U Transparentosti navode da su mogućnosti javnih tužilaštava da efikasno i neselektivno gone korupciju pod velikim znakom pitanja. Prema oceni Transparentosti, „u nekoliko zemalja Zapadnog Balkana, nedovoljno postupanje pravosuđa je jedna od glavnih prepreka uspešnoj borbi protiv korupcije, dok i pored toga sudije i tužioci postaju meta napada od strane drugih ograna vlasti“. Nenadić kao ilustracuju navodi dešavanja u vezi sa Tužilaštvom za organizovani kriminal, nakon istrage navodnih zloupotreba članova vlade.
„Iako je to u stvari ključan zadatak Srbije u borbi protiv korupcije kad je reč o evropskim integracijama, da se poveća broj predmeta, istraga, optužnica, presuda…u slučajevima visoke korupcije, dobili smo vrlo ogoljenu kampanju protiv tog tužilaštva koje upravo radi na predmetima visoke korupcije, koja se ogledala u uskraćivanju podrške, kampanjama negativnim u režimskim medijima, pa sve do najave ili usvajanja nekih zakonskih rešenja koja dodatno ometaju njihov rad“, dodaje Nemanja Nenadić.
Prema indeksu o percepciji korupcije, najbolje su pozicionirane Danska i Finska, a na samom dnu su Venecuela, Somalija i Južni Sudan.
izvor

