podrzite-nezavisno-novinarstvo-banerpodrzite-nezavisno-novinarstvo-baner

Vlada u četvrtak donosi odluku o povećanju minimalca

Minimalna zarada u Srbiji od 1. januara 2026. iznosiće 64.554 dinara, odnosno 551 evro, najavio je ministar finansija Siniša Mali. Nakon vanrednog povećanja u oktobru, kada će minimalac dostići 500 evra, uslediće novo povećanje od 10,1 odsto, pa će u godinu dana minimalna zarada porasti ukupno 37 procenata.

Autor: N2 - Redakcija
8 min. čitanja
Foto: Nenad Nešović/N2
Reklama

Prvi potpredsednik Vlade Republike Srbije i ministar finansija Siniša Mali najavio je danas da će na sednici Vlade u četvrtak, 11. septembra, biti doneta odluka o redovnom povećanju minimalne zarade od 10,1 odsto, što znači da će od 1. januara 2026. godine ona iznositi 64.554 dinara ili 551 evro.

Mali je nakon sednice Socijalno-ekonomskog saveta u Palati Srbija naglasio da je to redovno povećanje minimalne zarade, koje će uslediti nakon vanrednog povećanja od 1. oktobra ove godine, kada će minimalac biti povećan na 500 evra.

Sve su to, kako je istakao, važne vesti za građane koji primaju najnižu zaradu, a kojih je sve manje, s obzirom da je pre desetak godina 350.000 ljudi primalo minimalac, a danas ih je oko 90.000.

Prema njegovim rečima, i dalje je to mnogo, pa se nastavlja rad da se zarade povećavaju iz meseca u mesec. Sa druge strane, dodao je, nikada se ovako nešto nije desilo u našoj zemlji — rast od 37 odsto kumulativno za samo 12 meseci.

Uz napomenu da je ta odluka deo obećanja koje je ranije dato građanima Srbije, Mali je naveo da će do kraja 2027, početkom 2028. godine, minimalna zarada iznositi 650 evra i da je to deo programa „Skok u budućnost – Srbija 2027“.

Mi ćemo to obećanje i ispuniti, poručio je Mali i dodao da je minimalna zarada značajno porasla u odnosu na period od pre 11, 12 godina, kada je bila na nivou od oko 15.700 dinara.

Kako je istakao, to je ogromna razlika koja dovoljno govori o brizi koju država pokazuje prema onima koji primaju minimalnu zaradu. Minimalna zarada je i motor rasta prosečne zarade, pa u narednom periodu očekujemo ubrzani rast i prosečne zarade“, naglasio je Mali.

Podsetio je i da je od 1. januara ove godine minimalna zarada povećana 13,7 odsto, da će biti vanredno povećana od oktobra za 9,4 odsto i nakon toga u januaru 2026. za 10,1 odsto.

„Kumulativno, to je 37 odsto, odnosno sa nešto iznad 400 evra koliko je bilo u decembru prošle godine na 551 evro, koliko će biti u januaru naredne godine“, rekao je on.

Ministar je naglasio da se sa vodilo računa i o interesima poslodavaca, jer se, pored toga što se unapređuje životni standard radnika, mora voditi računa o održivosti poslovanja i konkurentnosti naše privrede.

Imajući to u vidu, od 1. januara 2026. godine biće povećan neoporezivi deo dohotka za isti procenat koliko kumulativno iznosi redovno i vanredno povećanje minimalne zarade – 20,4 odsto, čime će novi neoporezivi iznos biti 34.221 dinar. Na taj način se nastavlja trend smanjenja fiskalnog opterećenja na zarade.

Mali je naveo da je opterećenje na zarade 2018. godine iznosilo 63 odsto, dok je danas 59,9 odsto, a od 1. januara će iznositi 59,7 odsto. Opterećenje minimalne zarade ostaće na nivou od 55,6 odsto.

Ministar je naveo da ove mere šalju jasnu poruku poslodavcima, jer im se izlazi u susret smanjenjem fiskalnih obaveza i stvaranjem povoljnijeg poslovnog ambijenta. Pored toga, uvodi se sistem e-bolovanja, kako bi se efikasnije kontrolisao i taj segment koji je godinama bio izazov za domaću privredu.

Mali je istakao da je uveren da će, u saradnji sa Unijom poslodavaca i kroz dodatne reforme, nastaviti da se gradi konkurentniji i stabilniji privredni ambijent.

Podsetio je i da je ispunjen zahtev sindikata da minimalnom zaradom bude pokrivena minimalna potrošačka korpa. Ta pokrivenost će iznositi 111,4 odsto, a ono što je zahtev sindikata je da se ide dalje ka prosečnoj potrošačkoj korpi.

Kada se uzmu u obzir ekonomske mere koje su stupile na snagu 1. septembra, nakon čega su snižene cene u supermarketima, kao i odluke u vezi minimalne zarade, dodao je Mali, to pokazuje rešenost Vlade da se bori za bolji život građana Srbije.

Ministar je podsetio i na činjenicu da je prosečna zarada u junu ove godine iznosila oko 920 evra, a da će u decembru ove godine, preći hiljadu evra. Takođe, od 1. decembra penzije će biti povećane najmanje 12 odsto, što je, kada se pogledaju svi ekonomski parametri, daleko iznad nivoa inflacije.

Cilj je, naveo je, da naredne godine usledi još brži rast kako bi se nadoknadilo propušteno vreme i kako bi se povećanjem životnog standarda uticalo na to da se poveća BDP i da Srbija, prvi put u istoriji, pređe nivo od 100 milijardi evra BDP-a.

Ministar je zahvalio sindikatima i poslodavcima, kao i ministarki za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Milici Đurđević Stamenkovski, ističući da će, kao i do sada, nastaviti da razgovaraju o važnim temama koje su vezane za prava zaposlenih i za građane.

Ministarka Đurđević Stamenkovski rekla je da Vlada Srbije ima obavezu da vodi računa o uravnoteženom pristupu, uvažavajući interese i poslodavaca i radnika, jer samo na taj način možemo očuvati ekonomsku stabilnost i socijalni mir. Kako je dodala, građanima je obećano da će doći do povećanja minimalne cene rada od 1. januara 2026. godine i prema predlogu Vlade Srbije to povećanje iznosilo bi 10,1 odsto, odnosno 371 dinar po radnom satu.

Predsednica UGS „Nezavisnost“ Čedanka Andrić istakla je da je interes radnika jedina sindikalna politika kojom se taj sindikat rukovodio, da minimalna zarada treba da je izuzetak i da je uvedu preduzeća koja imaju probleme u poslovanju, kao i da minimalnu zaradu ne treba i ne sme da isplaćuje niko ko nema problema u poslovanju.

Zamenik člana Samostalnog sindikata Srbije i generalni sekretar sindikata Slađan Bobić istakao je da taj sindikat smatra da je vanredno povećanje minimalne zarade od. 1. oktobra 2025. dobra mera, ali da je zahtev sindikata da minimalna zarada iznosi minimalno 70.000 dinara.

Počasni predsednik Unije poslodavaca Srbije Nebojša Atanacković rekao je da Unija redovno sprovodi anketu koja je pokazala da većina od otprilike 67,68 odsto poslodavaca smatra da treba povećati minimalnu zaradu, uz određene napore Vlade da ne budu samo poslodavci ti koji će imati veće troškove.

Dodao je i da poslodavci svake godine imaju iste zahteve, a to je da se stepen povećavanja minimalne zarade zasniva na povećanju bruto domaćeg proizvoda za narednu godinu i stepenu inflacije.

Reklama
IZVOR:N2
Podeli ovaj članak
1 komentar