Profesorka Pravnog fakulteta Vanja Bajović za Insajder ističe da novi Nacrt zakona o dobrobiti životinja ne rešava ključne probleme, već produbljuje postojeće. Ona upozorava da bi, po novom predlogu, prihvatilišta mogla da rade bez obavezne veterinarske nege i pomoći, dok se ostavlja mogućnost da se psi masovno eutanaziraju čak i bez dokaza o zarazi – dovoljno je da se proceni da postoji „opasnost“.
„Ovo je Nacrt zakona o dobrobiti životinja koji predviđa krajnje nehumana rešenja. Između ostalog, da prihvatilišta uopšte ne moraju da imaju veterinarsku negu i pomoć, što u sadašnjem Zakonu postoji. Onda postoji mogućnost da ubijete psa, to jest da prihvatilišta pobiju sve pse ako procene da preti opasnost od zaraze”, navodi profesorka Bajović.
Dodaje da pas uopšte ne mora biti zaražen, već da se, na osnovu procene jednostavno može doneti rešenje da se ti psi pobiju.
„Ministar može da naredi meru depopulacije. Recimo, ako imamo veliki broj napuštenih pasa na teritoriji neke opštine – lovci u akciju. Ovaj Nacrt ne rešava one ključne probleme koji su uzrok”, kaže ona.
Kako ističe, država godišnje, po izveštaju državnih revizora, daje milionske iznose za ujede napuštenih pasa, a novi nacrt uopšte ne doprinosi tome da se to reši.
„To možete da rešite tako što kontrolišete odgovorno vlasništvo. Nema napuštanja životinja. A oni za napuštanje životinja propisuju kaznu od 10.000 dinara, odnosno 5.000 dinara ako se plati u roku od 8 dana”, ističe Bajović.
Kao jedan od problema vidi i neregistrovane odgajivačnice.
„U registru Uprave za veterinu registrovano je možda 97 odgivačnica pasa. Na sajtu Kinološkog saveza se reklamira preko 4.000. Kako se vi reklamirate ako niste registrovani, ako ne ispunjavate uslove? Znate ko tu profitira? Profitiraju neregistrovani odgajivači, profitira Kinološki savez koji samo na pedigree godišnje zaradi preko miliona evra. Na stranu izložbe i ostalo”, kaže ona.
Kako kaže, zakon ne propisuje ništa ni što se tiče obaveza lokalnih samouprava, koje su po postojećim zakonskim rešenjima dužne da osnuju prihvatilište na svojoj teritoriji, već legitimizuje sadašnju nezakonitu praksu da se novac koji dobijaju iz budžeta, prebaci privatnim kompanijama, kao da su javne.
„Sada je to zakonom utemeljeno, jer se Zakon izričito poziva na komunalne delatnosti, pa se legitimizuje praksa da država da pare da rešite problem napuštenih pasa, a vi to prebacite privatniku kojem, po logici stvari, nije u interesu da se to reši da biste ga ponovo angažovali sledeće godine. E, sada je to zakonsko rešenje”, ističe Bajović.
Kaže da da je dobra stvar, što se tiče Nacrta zakona o dobrobiti životinja, što se digla javnost.
„Danas u 8.30 podnosimo peticiju Ministarstvu poljoprivrede koju je potpisalo 95.000 ljudi. Istovremeno ćemo iskoristiti priliku da podnesemo peticiju Ministarstvu pravde da se pooštre kazne za ubijanje i zlostavljanje životinja. Međutim, šta se dešava u međuvremenu? Ministarstvo poljoprivrede kaže da to nije nacrt, već radna verzija nacrta. Oni su to izbacili sa ciljem da vide reakciju javnosti. Mislim da je ovom peticijom i time što se javnost digla itekako pokazano šta javnost misli o predloženim rešenjima”, ističe.
Kako kaže, nada se da, kada izađe taj nacrt, u njemu ničega od pomenutih spornih i problematičnih stvari neće biti.
„Podneli smo primedbe na Nacrt na 40 strana, gde smo predložili konkretne zakonske izmene, i kako sve treba da se reši, jer može vrlo lako, samo ako postoji politička volja. Ostaje da sačekamo da vidimo kakav će biti konačan Nacrt koji ministarstvo bude dalo i onda da u skladu s tim vidimo dalje korake”, zaključuje profesorka Vanja Bajović.
Naizgled svesno svih dosadašnjih propusta, Ministarstvo poljoprivrede je pokrenulo izradu novog Nacrta zakona, uz objašnjenje da se time nadograđuju postojeće odredbe i zakon usklađuje sa pravnim tekovinama Evropske unije — posebno u oblasti bezbednosti hrane, veterinarske politike i zaštite životne sredine.
Kako iz nadležnog mistarstva kažu, novi Nacrt Zakona predviđa obavezno zapošljavanje osobe zadužene za dobrobit životinja u klanicama, primenu standardnih procedura radi sprečavanja bola i stresa kod životinja, kao i uvođenje 3R principa u radu sa oglednim životinjama.
Takođe, propisana je obavezna retrospektivna procena eksperimenata i angažovanje stručnjaka za dobrobit životinja. Zakon se usklađuje sa propisima EU i međunarodnim standardima, a javna rasprava trajala je do 22. avgusta.
Podsetimo, u junu su u 13 gradova u Srbiji održani protesti aktivista i građana „Minut do 12 za primenu zakona“ i „Srbija uz šapice“, kojima traže primenu Zakona o dobrobiti životinja, Zakona o veterinarstvu i Krivičnog zakonika u delu koji se odnosi na zlostavljanje i ubijanje životinja.
Protesti su održani u Beogradu, Novom Sadu, Pančevu, Nišu, Subotici, Kikindi, Sremskoj Mitrovici, Požarevcu, Pirotu, Boru, Kraljevu, Čačku i Kragujevcu ispred sedišta 12 okružnih veterinarskih inspekcija i Uprave za veterinu u Beogradu, koji su nadležni za sprovođenje propisa o dobrobiti životinja.
