Stanković: Pad Univerziteta u Beogradu na Šangajskoj listi posledica blokada i politizacije

Ministar prosvete Dejan Vuk Stanković ocenio je da je pad Univerziteta u Beogradu za 100 mesta na Šangajskoj listi posledica blokada nastavnog i naučnog procesa tokom akademske 2024/2025. godine, kao i, kako je naveo, političkog delovanja „studentsko-profesorske liste“.

Autor:
N2
Autor:N2
Redakcija
Redakcija portala N2 okuplja tim novinara i urednika posvećenih profesionalnim standardima i objektivnom informisanju. Naš rad se temelji na pravovremenom izveštavanju o ključnim događajima u Srbiji...
- Redakcija
3 min. čitanja
Dejan Vuk Stanković - Foto: Ministarstvo prosvete
Reklama

Ministar prosvete Dejan Vuk Stanković ocenio je da je pad Univerziteta u Beogradu za 100 mesta na Šangajskoj listi „vidljiv i očigledno štetan epilog“ aktivnih blokada nastavnog i naučnog procesa tokom akademske 2024/2025. godine, kao i političkog delovanja takozvane „studentsko-profesorske liste“.

Stanković je, povodom najnovijih podataka o plasmanu Univerziteta u Beogradu na Šangajskoj listi, ocenio da oni ukazuju na „ozbiljan stepen neodgovornosti“ rukovodstva Univerziteta u Beogradu i značajnog dela rukovodstava njegovih fakulteta.

Podsetio je da Univerzitet u Beogradu ima nastavnu, naučnu i upravljačku autonomiju propisanu zakonom, zbog čega se, kako je naveo, odgovornost za ostvareni rezultat ne može prebacivati na druge.

Podržite nas!
Nezavisni mediji mogu da nestanu.

Prema njegovim rečima, rektor i pojedini politički angažovani pojedinci, kao i „profesionalno neodgovorni dekani“, pod plaštom podrške studentskim zahtevima, kontinuirano su postupali na štetu akademskog života i budućnosti studenata.

„Umesto predavanja, naučno-istraživačkog rada i podsticanja akademske radoznalosti, cvetali su vulgarni politički aktivizam i politikantstvo, medijsko targetiranje neistomišljenika i produbljivanje podela među nastavnim osobljem i studentima“, naveo je Stanković.

On je ocenio da je to „svedočanstvo o praktičnom poimanju autonomije rektora Đokića“, koje je, umesto očuvanju i razvoju, vodilo urušavanju institucije građene decenijama.

Stanković je naveo da su predsednik Srbije, Vlada Srbije i Ministarstvo prosvete tokom, kako je ocenio, ozbiljne krize univerzitetskog života preduzimali mere kako bi omogućili nastavak funkcionisanja visokoškolskih ustanova i završetak školske godine.

Kako je rekao, omogućeni su završetak akademske godine, utvrđivanje kvota i upis studenata, povećane su zarade profesora i saradnika na univerzitetima, obezbeđeno je pokriće 50 odsto školarine za samofinansirajuće studente, plaćeni su materijalni troškovi rada visokoškolskih ustanova i isplaćeni časovi nadoknade nastavnom osoblju.

Dodao je da je ukinuta i, kako je naveo, sporna Uredba o finansiranju nastavnog i naučnog rada.

„Ipak, rezultat na Šangajskoj listi otvara ozbiljno pitanje da li je delu politički angažovanog rukovodstva Univerziteta dnevna politika postala važnija od nauke“, rekao je Stanković.

Ministar je naveo da deli viziju predsednika Srbije Aleksandra Vučića o neophodnosti kadrovskih i organizacionih promena na univerzitetu, kao i o potrebi uvođenja principa konkurencije u visoko obrazovanje, uključujući mogućnost dolaska inostranih univerziteta.

„Načelo konkurencije doprinosilo je unapređenju brojnih društvenih oblasti, pa bi njegovo pažljivo i odgovorno uvođenje trebalo razmotriti i u sistemu visokog obrazovanja“, ocenio je Stanković.

On je istakao da država, kao osnivač i glavni finansijer Univerziteta u Beogradu, mora da insistira na principima odgovornosti, koje je sažeo u tri reči – „rad, red i disciplina“.

„Srbija je zemlja talentovanih mladih ljudi sa velikim potencijalom za nauku, dok je Univerzitet u Beogradu jedan od kamena temeljaca obrazovnog i naučnog razvoja zemlje“, rekao je Stanković.

Prema njegovim rečima, upravo zbog toga promene moraju početi što pre, radi očuvanja institucije, unapređenja kvaliteta visokog obrazovanja i, pre svega, bolje budućnosti mladih i generacija koje dolaze.

Reklama
Podeli ovaj članak
Nema komentara