Kako najbezbednije ukloniti sekret iz nosa ukoliko dete još ne može samostalno da ga izduva

5 min. čitanja
Foto: iStock / Ilustracija: N2 portal
Reklama

Piše: dr Karin Vasić, specijalista pedijatar

Kada je nos zapušen sisanje nije moguće jer se dete stalno bori za vazduh, zagrcnjava se, te svako hranjenje za majku predstavlja stres, što dodatno utiče na lošije napredovanje deteta. Zato je prohodan nos od vitalne važnosti!

Najčešći razlog zapušenog nosa kod beba jesu infekcije gornjih disajnih puteva (uglavnom virusne), tokom kojih dolazi do oticanja sluzokože nosne duplje i stvaranja obilne količine sekreta koji dete ne zna da izduva. Te viruse donose stariji brat ili sestra (iz vrtića ili škole), ali i mama i tata. Bebe nemaju razvijen imuni sistem i tako nastaje problem…

Zašto je važno detetu čistiti nos?

Nakupljeni sekret u nosu uzrokuje probleme sa hranjenjem. Takođe, zapušen nos može biti uzrok brojnih komplikacija poput bolova u uvu (zbog nastalog pritiska na bubnu opnu koja je bogato inervisana), upale srednjeg uva (zbog slivanja sekreta u Eustahijevu tubu brzo se stavaraju uslovi za nastanak bakterijske infekcije), kao i infekcije donjih disajnih puteva.

Kako da pomognem svojoj bebi?

Predlaže se dovoljna vlažnost prostorije u kojoj boravi beba kako bi se sprečilo isušivanje sluzi unutar bebinog nosa. Jedan od načina za dodavanje vlage je postavljanjem ovlaživača u prostoriji gde beba spava. Takođe možete da isprobate topli tuš i da sedite u kupatilu sa bebom kako bi dete nekoliko minuta udisalo topao, vlažan vazduh.

Bebin nosić treba čistiti pre svakog obroka kako bi dete lepo primilo podoj, a nikada posle podoja jer to može izazvati bljuckanje i povraćanje. Nosić treba očistiti i pre spavanja.

S obzirom da odojče ne zna da izduva nos, toaletu nosića možemo obaviti na sledeći način:

Nosić čistimo pomoću fiziološkog rastvora, u vidu kapi za nos, prema uputstvu lekara, dakle ne na svoju ruku. Kod beba je najbolje koristiti kapaljku (pipetu). Ukapava se po jedna (najviše dve) kapi u svaku nozdrvu.

Glava mora biti postavljena „u stranu“ jer se tako izbegava nepotrebno slivanje veće količine rastvora niz grlo ka početnom delu dušnika što može izazvati aspiraciju („zagrcnjavanje“).

Dok su bebe male (u prvih par meseci) ovo može obaviti jedan od roditelja, ali kada bebe ojačaju obavezno je da jedan roditelj (predlažemo tate) čvrsto drži bebinu glavu dok drugi roditelj polako ispira nosić. Kada je bebina glava okrenuta u levu stranu ispiramo desnu nozdrvu, i obrnuto (kada je glava okrenuta u desnu stranu, levu nozdrvu). Treba napraviti pauzu od tridesetak sekundi između ispiranja leve i desne nozdrve. Ako se beba zagrcne podignite je sa blago nagnutom glavom na dole dok se ne smiri, a višak rastvora ne slije niz nosić.

Nakon ukapavanja fiziološkog rastvora, sekret možemo da izvučemo pumpicom sa „kruščicom“. „Kruščicu“ stisnete dok nežno uvučete mekani plastični vrh pumpice u nozdrvu. Potom otpustite pumpicu ne vadeći je iz nosića. Tek kada se završi „srk“ izvucite pumpicu. Ovo potom ponovite sa drugom nozdrvom. Čak i minimalna količina sekreta znači bebi. Ako sekreta ima mnogo slobodno ponovite postupak sve dok imate šta da izvučete.

Druga mogućnost je izvlačenje sekreta pumpicom koja ima „sisaljku“. Ovo je naročito pogodan način izvlačenja sekreta kod beba u prvih par meseci sa obiljem sekreta. Naizmenično se, uz nežno „srkanje“ izvuče sve što se izvući može. Posebna komora neće dozvoliti da usisate bebin sekret u vaša usta.

Za kraj…

Videli smo od kolike je važnosti bebin nosić i zašto treba voditi računa o pravilnom čišćenju. Bebi može da bude neugodno čišćenje nosića, ali budite istrajni, nemojte da vas bebin plač spreči u tome. Bilo koja količina sekreta koja se očisti značajno će pomoći vašoj bebi.

Na ovu i druge teme, potražite mišljenje dr Karina Vasića, ali i drugih lekara i specijalista iz udobnosti svog doma, a putem telefona ili računara. Posetite www.doktok.rs i zakažite termin na Doktok platformi koja nudi besplatne zdravstvene konsultacije sa više od 100 stručnjaka različitih specijalnosti, među kojima su lekari opšte prakse, pedijatri, ginekolozi, internisti, ali i psiholozi i psihoterapeuti.

Reklama
Podeli ovaj članak
Nema komentara