podrzite-nezavisno-novinarstvo-banerpodrzite-nezavisno-novinarstvo-baner

Četiri meseca nakon prijava za akciju „Svoj na svome“: Koliko je napredovao upis nelegalnih objekata?

Četiri meseca nakon završetka prijava za akciju „Svoj na svome“, Ministarstvo građevinarstva saopštava da je izdato oko 200.000 potvrda za upis bespravno izgrađenih objekata, dok stručnjaci upozoravaju da i dalje nema dovoljno javno dostupnih podataka o tome koji su objekti obuhvaćeni postupkom i kako napreduje rešavanje složenijih predmeta.

Autor: N2 - Redakcija
2 min. čitanja
Foto: Nenad Nešović/N2
Reklama

Proces upisa bespravno izgrađenih objekata u katastar, pokrenut kroz akciju „Svoj na svome“, ušao je u novu fazu, dok stručna javnost ukazuje na nedostatak transparentnosti i nejasnoće u vezi sa dosadašnjim rezultatima.

Ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Aleksandra Sofronijević izjavila je da je po novom zakonu podneto oko 2,5 miliona prijava i da je Agencija za prostorno planiranje i urbanizam do sada izdala oko 200.000 potvrda.

Prema njenim rečima, cilj je da do kraja godine bude rešeno između 800.000 i milion podnetih prijava.

Međutim, deo stručne javnosti navodi da ne postoje zvanično objavljeni podaci o tome za koje objekte su potvrde izdate, niti da li među rešenim predmetima ima složenijih slučajeva koji podrazumevaju vlasničku dokumentaciju i geodetske elaborate.

Advokat i konsultant za pitanja građevinskih dozvola Đorđe Vukotić ocenio je da će obrada složenijih predmeta predstavljati poseban izazov, posebno u urbanim sredinama gde je neophodna obimnija dokumentacija.

On upozorava da bi izdavanje potvrda na osnovu neadekvatno dostavljenih ili skeniranih dokumenata moglo biti u suprotnosti sa zakonskim odredbama koje predviđaju odlučivanje na osnovu originalnih ili propisno izdatih elektronskih isprava.

Vukotić smatra i da je potrebno izmeniti zakon kako bi se preciznije uredio postupak prevođenja papirne dokumentacije u elektronski oblik, navodeći da postojeći sistem ostavlja prostor za potencijalne zloupotrebe zbog nedovoljne autentifikacije podnosilaca zahteva.

Kao dodatni problem ističe činjenicu da Republički geodetski zavod vrši upis objekata i vlasnika na osnovu potvrda, dok Agencija za prostorno planiranje i urbanizam nije obavezna da dostavlja kompletnu dokumentaciju na osnovu koje je odlučivala.

Agencija za prostorno planiranje i urbanizam i Republički geodetski zavod nisu odgovorili na pitanja o kriterijumima i dinamici rešavanja predmeta, kao ni o eventualnom javnom pregledu prioriteta u postupku legalizacije. Bez odgovora je ostalo i pitanje da li su pokrenuti postupci prenosa u svojinu Republike Srbije za nelegalne objekte koji nisu prijavljeni, a čiji se broj procenjuje na oko 2,3 miliona.

Reklama
Podeli ovaj članak
Nema komentara