Energetska efikasnost podrazumeva niz mera koje se preduzimaju u cilju smanjenja potrošnje energije, a koje pri tome ne narušavaju uslove života i rada. Neopravdano se ovaj pojam koristi u kontekstu štednje energije koja dovodi do smanjenja kvaliteta života. Zapravo, pojam enegertske efikasnosti podrazumeva upotrebu energije bez odricanja, a da bismo ovo ostvarili moramo primeniti određene tehničke mere ili, što je još bitnije, promeniti svoje ponašanje u vezi sa potrošnjom energije. Tehničke mere podrazumevaju da pri kupovini električnih uređaja za domaćinstvo obavezno obratimo pažnju na energetski razred. To je u startu možda malo skuplje, ali na duže staze je veoma isplativo.
Uvek kada pomislimo na štednju, prva asocijacija je odricanje, a uopšte ne mora da bude tako. Efikasna upotreba energije vodi ka povećanju kvaliteta života i ka energetskoj bezbednosti. Rezultat povećane efikasnosti je svakako značajna ušteda u finansijskom smislu, ali nije zanemarljiv ni direktan uticaj na očuvanje životne sredine.
Energetska efikasnost u svakodnevnom životu
Da li znate da je obična sijalica energetski izuzetno neefikasna? Klasična sijalica veći deo električne energije pretvara u toplotu, a samo manji deo u svetlosnu energiju. To je čini veoma neefikasnom. Osim toga obične sijalice troše neuporedivo više električne energije od štedljivih sijalica. Kako biste postigli uštedu, obavezno ih zamenite. Istina, štedljive sijalice su u startu skuplja investicija, jer su višestruko skuplje od običnih sijalica. Ali s obzirom na to da štedljive sijalice troše 5 puta manje električne energije i da imaju neuporedivo duži vek u poređenju sa običnim sijalicama, onda je razumljiva njihova višestruka isplativost.
Najrasprostranjenije štedljive sijalice su LED sijalice koje troše do 10 puta manje energije od običnih sijalica. Osim toga, nisu osetljive na promenu napona, tako da im je životni vek neuporedivo duži od običnih sijalica.

Da li izolacija objekta doprinosi energetskoj efikasnosti?
Objekti koje tokom zime zagrevamo trpe gubitke toplote, a ti gubici zavise od debljine spoljnih zidova kao i od kvaliteta prozora i krova. Zgrade koje su građene u periodu kada nisu postojali propisi o termičkoj zaštiti su veoma loše izolovane, pa samim tim ih je teško zagrejati. Nasuprot njima, objekti koji imaju dobru termičku izolaciju i koje krasi pvc stolarija troše neuporedivo manje energije za grejanje tokom zime. Ovakvi objekti su zaštićeni od naglih promena temperature, a osim toga životni vek termički izolovanog objekta je znatno duži. Najbolji materijali za izolaciju objekta su kamena vuna i stiropor, koje možemo kupiti u različitim debljinama.
Kakva je energetska efikasnost zgrada u Srbiji?
Prema podacima kojima raspolaže Ministarstvo građevine, saobraćaja i infrastrukture, 90% domaćinstava u Srbiji nije izgrađeno u skladu sa standardima iz oblasti energetske efikasnosti. Za ovakvo stanje postoji više razloga. Nije se vodilo mnogo računa o potrošnji električne energije, a i zakon je bio takav da niko nije kontrolisao investitore. Stoga i ne čudi što su mnoge zgrade rađene bez termoizolacije. Sva ta nemarnost mnogo košta, ako se zna da takve zgrade troše 4 puta više energije u odnosu na izolovane zgrade.
Značaj obnovljivih izvora energije je nemerljiva
Odranije znamo da izvore energije delimo na obnovljive i neobnovljive, ali pitanje je koliko nam to zaista dopire do svesti. Ukoliko se fokusiramo na obnovljive izvore energije, korist je višestruka. Upotrebom ove vrste energije ne zagađujemo životnu sredinu, nema opasnog otpada i, što je veoma važno, može se proizvesti mnogo više energije. Razvijanjem obnovljivih izvora energije dolazi do smanjenja ugljen-monoksida u atmosferi i povećava se energetska održivost jedne zemlje.

Šta svako od nas može da uradi u cilju poboljšanja energetske efikasnosti?
U razvijenim državama biti „energetski efikasan“ postalo je model ponašanja. Kod nas još uvek nije dovoljno osvešćen pojam energetske efikasnosti, mada se stremi ka tome.
- Ako budemo racionalnije trošili energiju sačuvaćemo prirodne resurse za buduće generacije.
- Ukoliko obične sijalice zamenimo štedljivim i ukoliko gasimo svetlo u prostorijama u kojima ne boravimo, povećaćemo energetsku efikasnost i doprineti kućnom budžetu.
- Prilikom spremanja hrane, posudu obavezno poklopiti, kako bi se toplota zadržala u njoj, jer se na taj način štedi i do 20% energije.
- Redovno čišćenje kamenca iz bojlera doprinosi njegovoj efikasnosti i velikoj uštedi energije.
- Punjače od telefona, laptopa ili aparata isključite iz struje, jer oni troše struju i kada su aparati napunjeni.
Ovo su samo neke od ideja pomoću kojih se može dati doprinos u očuvanju električne energije i smanjenju troškova, a ima ih mnogo više. Ponekad su i mali koraci dovoljni kako bi i nama i budućim naraštajima obezbedili sigurniju budućnost, ali i smanjili negativan uticaj na životnu sredinu.


