Piše: Taita Stojilković, specijalista ginekologije i akušerstva
Redovni pregledi kod izabranog ginekologa, sprovođenje programa organizovanog skrininga i programa vakcinacije protiv HPV infekcije, imaju najveći značaj u prevenciji ove bolesti.
Rak grlića materice je zloćudni tumor, lokalizovan na donjem delu materice, koji nastaje kada se neke ćelije grlića materice izmene i počnu nekontrolisano da se umnožavaju. Najčešće se javlja između 35. i 50. godine života. Razvoj ove bolesti se može sprečiti otkrivanjem ranih premalignih promena u ćelijama površinskog sloja grlića materice. Neke od ovih promena su blage, često bez ikakvih simptoma, i mogu se spontano povući, ali postoje i one koje, ukoliko se na vreme ne uklone, u periodu od nekoliko godina mogu da prerastu u rak grlića materice.
Simptomi koji mogu ukazivati na postojanje raka grlića materice su:
- krvarenje u toku i/ili nakon seksualnog odnosa;
- krvarenje između dve menstruacije;
- produženo menstrualno krvarenje;
- krvarenje nakon menopauze;
- pojačani vaginalni sekret i pored primenjene terapije;
- ponovljene ranice ili oštećenja sluzokože grlića;
- bol u krstima ili nozi.
Pod velikim rizikom od nastanka raka grlića materice su žene:
- pušači;
- sa oslabljenim imunim sistemom (HIV infekcija, imunosupresivna terapija);
- koje su rano stupile u seksualne odnose (pre 16. godine života);
- koje su imale veliki broj seksualnih partnera;
- koje upražnjavaju seksualne odnose bez zaštite (kondoma);
- koje ne idu na redovne kontrolne preglede;
- koje više godina koriste oralne kontraceptive;
- sa prekomernom telesnom težinom;
- sa čestim upalama vagine i materice.
Cilj redovnih preventivnih pregleda je otkrivanje početnih promena na grliću materice pre nego što se razvije maligno oboljenje. Što se ranije otkriju promene, lečenje je lakše i uspešnije.
Pregled ginekologa najmanje jednom godišnje u cilju ranog otkrivanja karcinoma grlića materice treba da obuhvati:
- Klinički pregled kojim se stiče uvid u stanje ginekoloških organa.
- Kolposkopija i PAPA test su dve neodvojive dijagnostičke procedure koje omogućavaju otkrivanje i stepenovanje eventualnih premalignih ili malignih promena grlića materice, vagine i vulve.
- Uzimanje briseva sa grlića materice za laboratorijsko ispitivanje na prisustvo različitih mikroorganizama – virusa, bakterija, gljivica, koji mogu izazvati uporne infekcije, što je jedan od glavnih riziko faktora pojave promena na grliću materice.
- Danas postoji vakcinacija koja smanjuje rizik pojave raka grlića materice, ali skrining pregledi i dalje ostaju potrebni. Skrining i vakcinacija su, zajedno, najefikasnija zaštita od raka grlića materice.
Na linku u nastavku možete pronaći članak o HPV vakcinama , napisanom od strane istog autora dr Taite Stojilković i dodatno se informisati o prevenciji raka grlića materice.
Ukoliko vam je potrebna konsultacija sa stručnjakom na ovu ili neku drugu temu, preuzmite DokTok aplikaciju sa #Google Play ili #App Store i zakažite svoju video konsultaciju već danas.


