„Na kraju 2025. godine, godišnja inflacija u Srbiji iznosi oko 3%, što jeste u okviru cilja Narodne banke Srbije, ali je i dalje znatno više nego u evrozoni, gde je zabeležena inflacija od oko 2%.
Posebno zabrinjava činjenica da cene osnovnih usluga i roba – energenata, hrane i komunalnih usluga – rastu brže od zarada. To se naročito vidi kroz rast cene električne energije, prenosa i distribucije, koja je tokom 2025. godine povećana za 6,6%, uz najavu dodatnog poskupljenja tokom 2026. godine.
Poskupljenje električne energije ne odražava se samo na račune koje građani plaćaju Elektroprivredi Srbije, već dovodi i do povećanja troškova proizvodnje. Time se posredno podstiče rast cena osnovnih životnih namirnica, kao i troškova prevoza i različitih usluga.
Zbog takvih kretanja ne čudi utisak građana da rade sve više, a da žive isto ili lošije nego ranije. Taj osećaj, prema oceni Akademskog plenuma, nije iracionalan, već predstavlja direktnu posledicu pogrešno vođene ekonomske politike. Iako se stvara utisak da je inflacija pod kontrolom, njen teret ne snose luksuzni proizvodi, već osnovni životni troškovi, koji za veliki broj građana predstavljaju gotovo jedine izdatke.
Prema poslednjim zvanično dostupnim podacima Ministarstva unutrašnje i spoljne trgovine, za osam meseci 2025. godine beli hleb je poskupeo za 5,7%, juneće meso bez kostiju za 16,7%, svinjsko meso za 16,4%, ulje za 8,4%, dok je cena mlečne čokolade porasla za čak 17,7%, što je znatno iznad prosečne stope inflacije“, navodi Akademski plenum.
Akademski plenum sa velikom zabrinutošću konstatuje pad životnog standarda građana Srbije tokom 2025. godine, kao i realnu opasnost od daljeg slabljenja kupovne moći tokom 2026. godine, budući da rast zarada ne može da isprati rast cena osnovnih životnih namirnica.
Zbog toga Akademski plenum poziva predsednika Republike Srbije da odmah raspiše vanredne parlamentarne izbore, kako bi se promenom ekonomske politike zaustavilo dalje siromašenje građana i obezbedio rast njihovog životnog standarda.
