Piše: Tamara Krneta, defektolog, specijalni pedagog, psihoanalitičar u edukaciji
Stres se u svakodnevnoj komunikaciji često koristi za objašnjavanje niza (ne)srećnih okolnosti i neuspeh pojedinca u odnosu na te okolnosti. Stresom se ublažavaju i umanjuju neka druga osećanja, tumači se i kao izvor nezadovoljstva, kao parametar za puno posla, kao posledica nemogućnosti „žongliranja“ između svih obaveza (poslovnih, kućnih, ličnih). A često se i u razgovoru sa prijateljima, čuju dobronamerni saveti „Proći će… To ti je od stresa…“.
Stiče se utisak da je stres neko lebdeće stanje, karakteristično po svojoj protočnosti i promenljivosti u kom se neko bolje, a neko lošije snalazi. Međutim, stres je u vremenu u kom živimo realno prisutan, u ljudima, ali i u životnim okolnostima.
Stresni događaj dolazi iz spoljašnjeg sveta i životnih okolnosti, a kod pojedinaca pokreće niz specifičnih unutrašnjih odgovora. Ceo svet se sada nalazi u neobičnom i stresnom periodu, gde vlada strah i neizvesnost. Odgovor pojedinca na stres može biti neki od poznatih odbrambenih mehanizama, kada uspeva da zadrži svoj osećaj mira. Kod čoveka koji je previše izložen stresnim događajima ili intezitet tog spoljašnjeg pritiska dugo ne popušta, odgovor može biti osećaj da smo „pod stresom“. Dugotrajan stres ima moć da savlada naše spremne i poznate mehanizme odbrane i da izazove negativna i nelagodna osećanja.
Svaki pojedinac nosi svoj autentični štit od stresa, te je odgovor svakog na stres drugačiji. Neko ima bolje odgovore na konstantne i stresne događaje slabijeg inteziteta (za te ljude se kaže da dobro funkcionišu „pod pritiskom“ i sa nekom dozom „pozitivnog stresa“), dok postoje ljudi koji se bolje nose sa kratkotrajnim i intezivnim stresnim situacijama (za te ljude se u delikatnim situacijama okolina divi i pita odakle im snaga da baš tad budu tako jaki). Dešava se da i pozitivne, ali velike životne promene, utiču i izazivaju osećaj stresa.
Niko nije u potpunosti imun na stres i niko nije toliko jak kao što možda izgleda. Pitanje je koliko dobro primećujete, koliko osećate sami kako stres utiče na vas i na ljude u vašoj okolini. Stres ne može istovremeno biti i uzrok i objašnjenje i posledica.
Stres, a uz to i uznemirenost, nesanice, iscrpljenost, glavobolje koje se ponavljaju ozbiljno utiču i na kvalitet života, na emotivno i psihičko stanje. Naše telesno i psihičko ne idu jedno bez drugog i ne mogu se posmatrati kao nešto zasebno. Telo nekada neće i ne može da istrpi, sve ono što je čovek u stanju da sebe ubedi u svojim mentalnim i psihičkim tokovima. Primetimo najpre kada telo počne da šalje signale koje ne možemo da izbegnemo. Signali se pretvaraju u simptome, koji su posledica stresa, posledica svega onog što je umanjivano, banalizovano i negirano da je bilo tu, a osećali smo da je tu.
Prošla godina je bila izuzetno stresna, a pretočila se i u ovu, a mi smo se izolovali od skoro svih sadržaja koji su činili naš život, ali od stresa nismo uspeli da se izolujemo. Izolacijom od spoljašnje opasnosti, nismo uspeli da se izolujemo i od sopstvenih doživljaja i misli. Zaslužujemo da počnemo da mislimo koliko je svako od nas, sa svojim štitom istrpeo i koliko jak može biti. Sigurno da postoji nešto što je za divljenje, ali i ako ne vidite sami, razgovor je lekovit. Misliti sa nekim o svojim slabostima i snagama može biti neverovatno ohrabrujuće, a može i dovesti do nekih novih i snažnijih odgovora na sve, pa i na stres.
Na ovu i druge teme vezano za vaše zdravlje ili zdravlje vašeg deteta, možete potražiti mišljenje lekara i specijalista iz udobnosti svog doma, a putem telefona ili računara. Napravite svoj profil na www.doktok.rs i zakažite termin na DokTok platformi koja nudi besplatne zdravstvene konsultacije sa više od 100 stručnjaka različitih specijalnosti, među kojima su lekari opšte prakse, pedijatri, ginekolozi, internisti, ali i psiholozi i psihoterapeuti.
