podrzite-nezavisno-novinarstvo-banerpodrzite-nezavisno-novinarstvo-baner

Kožne alergije – šta je uzrok?

2 min. čitanja
Foto: Freepik
Reklama

Piše: dr Aleksandra Radosavljević, lekar opšte medicine i specijalizant dermatovenerologije

Kao posledica delovanja medijatora iz ćelija, dolazi do oštećenja tkiva, što se manifestuje kao alergijska upala. Najčešća je akutna urtikarija (koprivnjača) – na koži izbijaju urtike, crvenkaste ili blede izdignute promene različite veličine i oblika, često praćene izraženim svrabom. Brzo nastaju, ali brzo i prolaze, za 24 sata. Mogu izbijati svakodnevno ili intermitentno (sa kraćim ili dužim periodom bez izbijanja) u ukupnom trajanju do 6 nedelja. Ukoliko urtikarija traje duže od 6 nedelja, govorimo o hroničnoj urtikariji.

Najčešće je ograničena samo na kožu, međutim može se stvoriti generalizovana reakcija u vidu oticanja jezika, edema larinksa (grkljana), povraćanja, dijareje, bolova u zglobovima, pa i anafilaktičkog šoka – to su situacije kada se ne sme čekati, već odmah potražiti hitna medicinska pomoć.

Uzročnici mogu biti alergeni iz hrane, poput ribe, školjki, jagoda i drugog voća, jaja, sireva, aditiva i konzervanasa, veštačkih boja u hrani. S druge strane, uzrok može biti porekla uzetog medikamenta, najčešće penicilina, acetilsalicilne kiseline (aspirina), analgetika, kao i otrova insekata itd.

Pored akutne, postoje i kontaktna urtikarija, fizička urtikarija, neimunološki posredovana urtikarija na lekove, hronična i idiopatska hronična urtikarija (koprivnjača nejasnog porekla). I u 21. veku predstavljaju jedno od najčešćih, ali i nikad dovoljno razjašnjenih stanja u dermatologiji, zbog čega se urtikarija, iako uglavnom bezazlena, treba ozbiljno shvatiti i potražiti stručna pomoć.

Na ovu i druge teme, potražite mišljenje dr Aleksandre Radosavljev, ali i drugih lekara i specijalista iz udobnosti svog doma, a putem telefona ili računara. Zakažite termin na Doktok platformi koja nudi besplatne zdravstvene konsultacije sa više od 100 stručnjaka različitih specijalnosti, među kojima su lekari opšte prakse, pedijatri, ginekolozi, internisti, ali i psiholozi i psihoterapeuti.

Reklama
Podeli ovaj članak
Nema komentara