Načelnik VMA Miroslav Vukosavljević istakao je tim povodom da je ova ustanova praktično od 1. marta u neprekidnoj borbi protiv COVID-19 i dežurna 24 časa.
On je objasnio da hitno zbrinjavanje pacijenata nije jedini zadatak te ustanove, koja je od početka epidemije na stacionarno lečenje primila 18.000 pacijenata, pri tom vodeći računa o svim merama epidemiološke zaštite kako osoblja, tako i pacijanata.
VMA je u martu postala dežurna zdravstvena ustanova za lečenje vojnih i civilnih nekovid pacijenata, nakon što su obavljene konsultacije sa ekspertskim timom lekara iz NR Kine, a po nalogu Kriznog štaba za suzbijanje bolesti COVID-19 doneta odluka da ta bolnica zbog sistema centralne ventilacije nije adekvatna za prijem i lečenje pacijenata obolelih od koronavirusa.
Odmah je napravljeno prijemno-trijažno odeljenje ispred VMA, jedinstveno po tome što ima i hirurški i stacionarno-dijagnostički deo, kao i trijažni centar kompletno opremljen za dijagnostiku svih stanja i diferencijalnu dijagnozu između kovid i nekovid pacijenata.
Nailaskom trećeg talasa korona virusa, VMA je 30. oktobra ponovo svakodnevno, 24 časa, dežurna zdravstvena ustanova za lečenje svih građana čije zdravstveno stanje zahteva hitnu medicinsku pomoć.
Dodatni front koji VMA mora da iznese u borbi protiv COVID-19 je i angažovanje medicinskog i nemedicinskog osoblja te ustanove u kovid bolnicama, kao što su Vojnomedicinski centar „Karaburma“ i privremena kovid bolnica u beogradskoj „Štark areni“.
Kako bi se u toj borbi što efikasnije izborili sa svim izazovima, u stalni radni odnos u vojno zdravstvo prošle i ove godine primljeno je više od 500 medicinskog i nemedicinskog osoblja, a najviše njih raspoređeno je upravo u VMA.
