Praktikujemo različite rituale, kupujemo poklone, prejedamo se, a sve u cilju prizivanja „boljeg sutra“. Međutim, realnost često bude drugačija, što kod pojedinih osoba može izazvati tugu, bespomoćnost i razočarenje.
Okidače prazničnog neraspoloženja, tuge, pa i depresije, možemo podeliti u nekoliko kategorija.
Porodične relacije
Praznici podrazumevaju okupljanje porodice, bogatu trpezu sa rođacima koje ne viđamo tako često, slogu i toleranciju. Međutim, praznici, ne znače i magično razrešene porodične odnose, bez razgovaranja i razumevanja. Naprotiv, ponovno i „prisilno“ zajedništvo može proizvesti još jaču tenziju i konflikte, naročito ako su svi usmereni jedni na druge tokom nekoliko dana. Praznici nas mogu podsetiti i na to koliko smo usamljeni, ukoliko nemamo partnera i prijatelje ili ukoliko smo izgubili blisku osobu. Proces žaljenja za osobom koje više nema se manifestuje u fazama, a specifično je da upravo praznički dani i naši važni datumi najčešće proizvode intenzivnu tugu. Zna se da je prva godina nakon gubitka najteža, jer se prvi put suočavamo sa rođendanima, slavama i praznicima bez te osobe.
U prevazilaženju tih teških dana nam može pomoći svest da će biti teško i briga o sebi. Pripremimo toplo ćebe, omiljeni film ili šta god kome prija kada je tužan, pustimo da osetimo sve što dolazi. Važno je znati da je to najteži period, biće samo lakše i preživećemo.
Jedan od načina na koji psihoterapeuti približavaju tok procesa žalovanja svojim klijentima koji su izgubili blisku osobu je mehanizam klatna. Kuglica koja se odbija smo mi, tuga nas „baca“ daleko kada smo „zaljuljani“ (kada je sve sveže), ali vremenom su talasi tuge sve kraći i blaži, dok se konačno ne vratimo u položaj ravnoteže. Razumevanje samog procesa, smanjuje tenziju i zabrinutost oko toga šta nam se to dešava.
Finansijska situacija
Finansijski najzahtevniji praznici jesu novogodišnji. Materice, nedelju dana pred, Nova godina, Očevi, nedelju dana nakon, Božić, Srpska Nova godina… Spisak za kupovinu poklona i raznovrsna trpeza uslovljavaju značajna finansijska ulaganja, što takođe može dovesti do anksioznosti i napetosti. Dobro je poznato da je januar „najduži“ mesec, dok se u februaru najmanje kupuje i putuje.
Prejedanje i manjak fizičke aktivnosti
Neradne dane i praznike mnogi doživljavaju kao vreme kada će ugađati sebi, biti hedonista, što povlači i pojačanu ishranu i unos pića, uz obilje torti i kolača. Manjak sna, kraći, hladni dani i manja izloženost svetlosti, prejedanje i nedovoljna fizička aktivnost izazivaju stres za organizam, što se može odraziti i na mentalno zdravlje.
Pratimo sebe i svoj organizam, brinimo o sebi i ugađajmo, ali do mere koja nam neće škoditi, kako bi bili energični i raspoloženi.
Nerealna očekivanja
Nova godina može biti značajan faktor motivacije za promene na svim nivoima. Međutim, ona nema čarobne moći, to što će sledećeg dana biti 01.01. ne znači da ćemo automatski biti na novom početku. Potrebno je uložiti napor kako bi se promena i dogodila, uz realizaciju konkretnih zadataka i najzad ciljeva.
Ako se osvrnemo za sobom, najverovatnije je da nećemo biti potpuno zadovoljni onim što smo ostvarili u proteklih 12 meseci. Zapitajmo se koliko smo bili realni u postavljanju ciljeva, sagledajmo svoje potencijale i ograničenja, kako bi pažljivije planirali sledeću godinu.
Ne moramo biti presrećni ili u zagrljaju sa nekim kada se kazaljke sklope u ponoć, potpuno je u redu ako nam prija da budemo u krevetu ili prespavamo „najluđu noć“. Uzmimo u obzir kako se osećamo, kroz koje životne izazove prolazimo i gde želimo stići. Doček nove godine je samo jedna od 365 noći koje su pred nama, dajmo sebi šansu da pravimo promene onda kada smo spremni.
