Dok građani razmišljaju kako će platiti račune, ministar finansija ističe da je budžet za sledeću godinu pažljivo napisan, i da će plate i penzije moći da isprate poskupljenje.
Iz saopštenja Narodne banke Srbije o uslovima pod kojim dobijamo kredit od Međunarodnog monetarnog fonda saznali smo da Srbija treba da radi na strukturnim reformama. Tek iz zvaničnog saopštenja MMF-a saznajemo da je među uslovima i poskupljenje struje i gasa. Građani kažu da će to u velikoj meri uticati na kućni budžet.
Vlada je u novembru najavila poskupljenje struje i gasa od 1. januara. Međutim, aranžman sa MMF-om predviđa i poskupljenje struje od po 8% u maju i novembru, ali i još jednom u 2024. godini. Istim tempom predviđeno je poskupljenja gasa, i to za 10%.
Ministar finansija Siniša Mali ističe da je država do sada najveći teret krize preuzimala na sebe.
„Jedan od razloga za to takođe je što država Srbija nije povećavala cene struje i gasa, s obzirom na povećanje cena na svetskom tržištu. Od septembra prošle godine do septembra ove godine skoro 10 puta su povećane cene i gasa i struje“, rekao je Mali.
On je dodao i da Srbija ima najpovoljnije cene energenata u Evropi.
„Kada govorite o povećanju, opet je to povećanje daleko niže nego što je to povećanje cena struje i gasa koje imate i u Evropi u celom svetu, daleko ispod. Tako da sa tim povećanjem, i to povećanje je ukalkulisano prosečan rast inflacije od 11,3%, tako da imajući u vidu sve to, veoma odgovorno smo projektovali i rast plata i rast penzija“, ističe Mali.
Više cena struje i gasa ključne su za pokrivanje troškova preduzeća Srbijagas i EPS, kao i za stabilizaciju proizvodnje struje, piše u saopštenju Međunarodnog monetarnog fonda. Osim toga, u saopštenju se navodi da su za ispunjenje uslova tog aranžmana reforma energetskog sektora i izrada nove strategije u toj oblasti na vrhu liste prioriteta.
