Povodom javne rasprave o izmenama i dopunama Nacrta Zakona o presađivanju ljudskih organa, više reprezentativnih pacijentskih udruženja i saveza ocenilo je da je ceo postupak sproveden uz ozbiljne proceduralne manjkavosti, koje dovode u pitanje stvarnu svrhu javne rasprave.
Kako navode, obaveštenje o javnoj raspravi objavljeno je 30. decembra 2025. godine u 15.01 čas, dok je jedini termin usmene rasprave zakazan već za 9. januar 2026. godine. Time je, ističu, praktično onemogućeno kvalitetno učešće zainteresovane javnosti, naročito imajući u vidu da se rasprava svela na zakonski minimum od 20 dana, od kojih je gotovo polovina obuhvatala neradne dane i vikende.
Posebnu zabrinutost izaziva činjenica da javnost o raspravi nije bila obaveštena putem medija, sajta Ministarstva zdravlja niti drugih uobičajenih kanala informisanja, iako se radi o zakonu koji direktno utiče na živote više od 1.700 pacijenata koji se nalaze na listama čekanja za transplantaciju organa i rožnjača. Među njima je i oko četrdesetoro dece koja se nalaze na hroničnom programu dijalize.
Udruženja podsećaju i da je član 23. važećeg Zakona o presađivanju ljudskih organa proglašen neustavnim pre gotovo pet godina zbog nepreciznosti i nepotpunosti. Iako je Ustavni sud ostavio rok od šest meseci za njegovo usklađivanje, to do danas nije učinjeno, čime je stvorena pravna praznina u oblasti transplantacija sa umrlih lica. Umesto zakonskog rešenja, već godinama se primenjuje instrukcija Ministarstva zdravlja koja nije javno dostupna.
Prema oceni pacijentskih organizacija, ni aktuelni Nacrt zakona ne rešava ključne probleme u praksi. Iako omogućava građanima da se izjasne da ne žele da budu donori upisom u registar nedonora, ne predviđa jasan i zvaničan mehanizam da se građani izjasne da žele da budu donori u slučaju moždane smrti. Zbog toga se i dalje traži saglasnost porodice, koja može odbiti doniranje čak i kada je to bila jasna volja preminule osobe. U situacijama kada preminulo lice nema porodicu, odluku o doniranju donosi etički odbor zdravstvene ustanove.
Nacrt, kako se navodi, dodatno ne uređuje ni česte situacije u praksi, poput neslaganja među članovima porodice ili njihovog odbijanja da se izjasne, što ostavlja prostor za pravnu nesigurnost i proizvoljna tumačenja. Udruženja smatraju da su predložene odredbe manjkave, nepotpune i neusaglašene sa međunarodnim standardima ljudskih prava i dokumentima koje je Republika Srbija potpisala, te da ovakav Nacrt neće doprineti povećanju broja transplantacija u Srbiji.
Posebno se ukazuje i na to da Nacrt ne olakšava transplantacije sa živih donora, jer zadržava ograničenje doniranja isključivo na najuže srodnike. Time se, kako ističu, pacijentima uskraćuje mogućnost da organ dobiju od drugih bliskih osoba, zbog čega su mnogi prinuđeni da odlaze na transplantacije u inostranstvo, izlažući se velikim finansijskim i zdravstvenim rizicima.
Alarmantni podaci za 2024. godinu dodatno potvrđuju ozbiljnost problema – tokom te godine 63 pacijenta preminula su čekajući transplantaciju, dok su 64 nova pacijenta dodata na liste čekanja. Prema oceni udruženja, ovi podaci jasno pokazuju da Srbija nema stabilan i održiv transplantacioni sistem, već povremene kratkoročne pomake koji se brzo urušavaju zbog nepostojanja uređenog zakonskog okvira, jasnih procedura i dugoročne strategije.
Zbog svega navedenog, pacijentska udruženja zatražila su od Ministarstva zdravlja hitno zakazivanje više novih termina usmene javne rasprave, uz realne rokove, dovoljno vremena za pripremu i blagovremeno informisanje svih zainteresovanih strana. Ističu da ovako važna i osetljiva tema ne sme biti vođena bez pune transparentnosti i aktivnog uključivanja javnosti i stručne zajednice.
Građani se sa tekstom Nacrta Zakona o presađivanju ljudskih organa mogu upoznati putem portala eKonsultacije, gde mogu ostaviti svoje komentare i predloge, kao i slanjem mišljenja na imejl adresu Ministarstva zdravlja. Rok za dostavljanje komentara je 19. januar.
Inicijativu za zakazivanje novih termina javne rasprave podnela su reprezentativna udruženja i savezi pacijenata koji neposredno zastupaju interese obolelih i njihovih porodica širom Srbije, među kojima su Savez organizacija bubrežnih invalida Republike Srbije, Savez organizacija bubrežnih invalida Vojvodine, udruženje „Donorstvo je herojstvo“, „Plavi krug“, udruženje HRONOS i Nacionalno udruženje porfirija Srbije.
