Odluku da sve kasnije rađaju prvo dete žene donose usled brojnih faktora, a jedan od njih je i savremen, moderan način života, iako funkcija „biološkog sata“ nije evoluirala zajedno sa ovom pojavom.
Koliko je rizično da se žena odluči na rađanje u kasnijem reproduktivnom periodu i kakve to izazove nosi razgovarali smo sa ginekologom akušerom dr Vanjom Miloševićem.
„Svaka žena starija od 35 godina koja se odluči za potomstvo pripada visokorizičnoj grupi. S godinama žena teže i ostvaruje potomstvo zbog toga što raspolaže određenim brojem jajnih ćelija i njen ovularni kapacitet se vremenom smanjuje“, kaže dr Vanja Milošević.
On, takođe, navodi da žena s godinama ne samo da gubi broj zdravih jajnih ćelija, već je podložnija i nekim hroničnim oboljenjima.
„Problemi sa štitnom žlezdom, gojaznost, hipertenzija… Sve to može uticati umnogome na trudnoću i otežati je. Kada je žena mlađa, komplikacije su svedene na minimum“, kaže naš sagovornik.
On podseća da trudnoća ženu čini zdravijom i štiti čak i od ozbiljnih bolesti:
„Žena koja nije rađala sklonija je malignim oboljenjima u odnosu na onu koja jeste. Mnoge bolesti, uključujući karcinom jajnika, endometrijuma i/ili dojki dijagnostikovane su kod mnogo manjeg broja žena koje su rađale. Pored toga što trudnoća donosi neverovatnu sreću majci, ona je zaslužna i za očuvanje njenog zdravlja“.
Ginekolog Milošević smatra da su starije generacije žena bile znatno zdravije jer su rađale više dece u adekvatnom reproduktivnom periodu, između dvadesete i tridesete godine života.
„Naše bake, pa i majke su imale mnogo manje zdravstvenih problema od onih koje danas ima savremena žena, počev od policističnih jajnika do malignih promena“, konstatuje ginekolog.
On navodi da je idealan period za reprodukciju sa najmanjim rizicima između dvadesete i dvadesetsedme godine života. Iako reproduktivni period traje od prve pojave menstruacije, pa sve do pojave simptoma menopauze, mlade žene nekada nisu sposobne emocionalno, psihički, pa ni psihološki da postanu majke, a kod starijih žena rizici se isključivo svode na one zdravstvene prirode.
„Prvi rizik koji nosi kasna trudnoća jeste prevremeni porođaj, a zatim može doći i do povišenog krvnog pritiska, dijabetesa, problem sa laktacijom, rađanja bebe sa manjom kilažom… Sve je to češće kod prvorotki u zrelijoj životnoj dobi nego kod mlađih“, kaže dr Milošević.
Godinama već može se čuti priča da su deca koju su roditelji dobili u starijoj životnoj dobi inteligentnija i viša, ali naš sagovornik demantuje ovu tvrdnju i svrstava je u mit.
„To je naučno nepotkrepljena stvar. Teško je ustanoviti intelektualni kognitivni kapacitet deteta, posebno u prenatalnoj fazi. To je nedokazivo i na osnovu izdvojenih slučajeva ne mogu se postavljati ovakvi parametri za nešto što nije egzaktno i dokazivo“, zaključuje dr Vanja Milošević.
