Istraživanje NALED-a sprovedeno među prozjumerima pokazalo je da je tek nešto manje od desetine adiministrativne poslove uspelo da završi za manje od mesec dana.
„Postupak priključenja energetskih objekata je samo jedan od izazova sa kojim se suočavaju svi koji su se do sada upustili u proizvodnju električne energije putem solarnih panela. Više od polovine anketiranih kao ključnu primedbu istaklo je dug period obrade zahteva, zatim da nemaju povratne informacije u kojoj fazi se nalazi njihov zahtev, a više od trećine navodi visoke takse i naknade, suvišnu dokumentaciju, kao i nedovoljno jasne instrukcije za podnošenje zahteva“, objašnjava Jasmina Radovanović, šefica Jedinice za imovinu i investicije u NALED-u i dodaje da su istraživanjem obuhvaćeni i potencijalni prozjumeri, kao i jedinice lokalne samouprave.
Prema njenim rečima, set preporuka koje je NALED pripremio biće predstavljen u prvoj polovini juna i dostavljen resornom ministarstvu i organizacijama kojima prozjumeri moraju da se obrate da bi počeli s proizvodnjom energije.
Položaj prozjumera i njihovu nameru da investiraju u izvore obnovljive energije dodatno otežavaju, između ostalog, i problemi poput neusaglašenih fiskalnih propisa i posledično visokih računa za struju, nepostojanje povoljnih kredita za finansiranje ugradnje panela, kao i procedure koje podrazumevaju predaju papirne dokumentacije.
Kako bi se postojeći izazovi na adekvatan način rešili, NALED je pokrenuo izradu preporuka u okviru projekta „Podsticanje proizvodnje električne energije iz sopstvenih izvora i poboljšanje položaja kupaca-proizvođača“ u okviru šireg projekta Bolja energija, koji sprovodi USAID.
„U poslednjih nekoliko godina, koncept prozjumera postao je sve značajniji u energetskom sektoru Srbije. To nas je navelo da detaljno analiziramo njihov status, sagledamo sve prepreke sa kojima se suočavaju i kroz javno-privatni dijalog osmislimo inovativna rešenja koja će ih stimulisati da se upuste u ovakav poduhvat. Kao rezultat toga formulisali smo 15 preporuka“, ističe Radovanović i napominje da su njihovom definisanju doprineli i predstavnici institucija i organizacija poput EPS-a, EDS-a, Elektrotehničkkog fakulteta, privatnog sektora, nezavisnih eksperata kao i predstavnika prozjumera.
Prema najnovijim podacima, u registru kupaca-proizvođača upisano je nešto više od 1.000 domaćinstava i 346 privrednika. Implementacija preporuka u zakonsku regulativu doprinela bi povećanju njihovog broja kroz stvaranje stimulativnih i predvidivih finansijskih uslova i dodatno učvrstila put Srbije ka energetskoj tranziciji i prelasku na obnovljive izvore energije, u skladu sa EU standardima.
„Budući da je procedura sticanja statusa prozjumera od strane stambenih zajednica dosta komplikovanija, kao i da je do sada registrovana samo jedna stambena zajednica, poseban pažnju posvetili smo upravo toj temi i mogućnostima njihovog uključivanja u proizvodnju električne energije iz solarnih elektrana“, navodi Radovanović.
Podsećanja radi, Srbija se kao kandidat za članstvo obavezala da ispuni Direktivu EU o obnovljivim izvorima energije, koja je kao cilj postavila da se do 2030. godine dostigne udeo obnovljivih izvora u ukupnoj potrošnji od najmanje 32%. Energetska tranzicija ima potencijal da smanji zavisnost od uvoza fosilnih goriva, poveća energetsku sigurnost zemlje i doprinese smanjenju emisija štetnih gasova, što će imati pozitivan uticaj na životnu sredinu i kvalitet vazduha.
Živim u zgradi, pa je to nemoguće, ali da imam kuću, sasvim sigurno bih imala solarne panele na krovu. Koliko sunca imam ovde, morala sam na balkon da postavim Luna tendu, jer je bio pakao od vrućine leti. Nažalost, od svega toga, ništa ne mogu da iskoristim.