Preuzimanje Kurirove grupacije, koja obuhvata ukupno 11 medija, nadovezuje se na raniji niz kupovina kojima je Telekom već bio došao do vlasništva nad 24 medija. Sagovornici upozoravaju da ovakav stepen koncentracije, naročito kada dolazi iz državne sfere, može imati ozbiljne posledice po pluralizam, uređivačku nezavisnost i tržišnu ravnotežu.
Vlasništvo kao alat pritiska
Generalna sekretarka Nezavisnog udruženja novinara Srbije Tamara Filipović navodi da praksa u medijima koje je Telekom već preuzeo pokazuje kako vlasnička struktura može postati sredstvo kontrole redakcija.
Kao primer navodi slučajeve otpuštanja i proglašavanja tehnoloških viškova u Euronews Srbija, uz ocenu da novo preuzimanje dodatno povećava pritiske na novinare i urednike. Prema njenim rečima, dugoročno se otvara prostor za sužavanje kritičkog izveštavanja, dok novinari rade u atmosferi „tihog pritiska“, gde profesionalni otpor često vodi ka sankcijama ili gubitku posla.
Filipović dodatno ukazuje na problem netransparentnosti – javnost je za nameru kupovine Kurirove grupacije prvo saznala preko antimonopolskih tela u Crnoj Gori i Severnoj Makedoniji, još tokom 2024. godine, dok se informacije na sajtu domaće Komisije za zaštitu konkurencije i dalje ne nalaze. Iako je, prema odgovoru koji je dobio portal Raskrikavanje, transakcija formalno odobrena, iz Komisije je poručeno da će javnost biti obaveštena „kada se za to steknu uslovi“.
Zabrinjavajuća koncentracija političkog uticaja
Sličnu ocenu iznosi i potpredsednica Udruženja novinara Srbije Olivera Milošević, koja podseća da su još izmene medijskih zakona iz 2023. godine nagoveštavale da se Telekom neće zaustaviti na tadašnjem nivou vlasništva.
Prema njenim rečima, država se preko Telekoma vratila u medije u obimu koji ozbiljno dovodi u pitanje medijski pluralizam, slobodu informisanja i fer konkurenciju. Dodatni problem vidi u potpunom izostanku javnih podataka o ceni akvizicije Kurirovih medija, naročito u svetlu činjenice da je Telekom već opterećen velikim dugovima.
Priprema terena za izbore
Predsednik Asocijacije medija i direktor nedeljnika Vreme Stevan Ristić smatra da iza širenja Telekomovog medijskog portfolija ne stoje ekonomski, već politički razlozi. On ocenjuje da kupovina televizija sa slabom gledanošću, ali izuzetno skupom produkcijom i visokim platama, nema tržišno opravdanje.
Ristić veruje da se vlast kroz objedinjavanje prorežimskih medija, posebno televizija, sistematski priprema za predstojeće izbore, koji bi mogli biti održani na više nivoa tokom ove godine. Prema njegovoj proceni, strategija ima dva pravca: otvaranje novih lokalnih televizija po modelu centralnih prorežimskih kanala i dalje objedinjavanje postojećih medija, umesto njihovog gašenja.
Istovremeno, on ističe da vlast nije uspela da ugasi nezavisne medije, uprkos promenama u vlasništvu Junajted grupe i prestanku podrške USAID-a. Naprotiv, interesovanje publike za nezavisne i kredibilne izvore informacija je poraslo, što je bilo vidljivo još tokom pandemije, ali i u poslednjih godinu dana.
Dugovi i netransparentnost
Dodatnu zabrinutost izazivaju finansijski pokazatelji. Prema medijskim navodima, dugovanja Telekoma prema dobavljačima i državnim preduzećima tokom 2024. godine iznosila su oko 400 milijardi dinara, odnosno više od 3,4 milijarde evra. U tom kontekstu, sagovornici ocenjuju da najnovija kupovina više liči na učvršćivanje medijske moći nego na poslovni potez zasnovan na ekonomskoj logici.
Sve to, upozoravaju, dodatno otežava javnu kontrolu nad procesima koji direktno utiču na slobodu informisanja i demokratski poredak u Srbiji.
