Program je održan u Velikoj sali Gradske biblioteke Čačak u organizaciji Udruženja „Irmos“.
Arhimandrit Tihon se već godinama bavi izučavanjem poslanstva Svetog Save, koje javnosti približava kroz brojna predavanja iz ovog tematskog kruga. Kao doktor teoloških nauka do sada je naročitu pažnju posvetio duhovnom nasleđu Studenice i delatnosti Sv. Save u ovom manastiru između 1207. i 1215. godine.
Kako je otac Tihon istakao na samom početku, predavanje je zasnovano na sačuvanim srednjovekovnim književnim izvorima, tekstovima različitih autora koji kriju mnoge zanimljive podatke i predstavljaju značajno, ali često ne toliko poznato nasleđe. Kao dodatna ilustracija korišćeni su slajdovi, na osnovu kojih je dočarana geopolitička situacija iz doba prvih Nemanjića.
Prateći Savin monaški put, gost je citirao odlomke iz žitija i zvaničnih povelja. Posebno je interesantno svedočanstvo mitropolita Antonija Novgorodskog, koji je opisao carigradske svetinje, naročito ugledni Evergetidski manastir. Tamo je, kako ostaje zabeleženo, tokom dužih perioda živeo „Sava, srpski knez“, prenevši i primenivši mnoga iskustva na svoje kasnije poslanje u Studenici. Tokom večeri se moglo čuti o teškoćama podizanja Hilandara koji se, uprkos svemu, brzo razvio „od malog i neznatnog do velelepne pojave“, kao i o ključnom Hilandarskom tipiku nastalom po ugledu na Evergetidski tipik.
Druga važna komponenta Savine misije odnosi se na posredovanje u izmirenju braće Stefana i Vukana, ali i ovekovečenja očeve predaje vlasti u čuvenom „Žitiju Svetog Simeona“. Otac Tihon se osvrnuo na karakteristike parafraziranja Svetog pisma, koje govore o tome da je Sveti Sava srpski narod poistovećivao sa izrailjskim, polažući velike nade u njegovo duhovno uzdizanje i napredak u hrišćanskim vrednostima.
„Da je on bio u pravu, uverava nas istorija kasnijeg perioda“, primetio je arhimandrit zaključivši: „Vreme Svetog Save bilo je veoma interesantno. Počeo je Četvrti krstaški rat, Latini i Franci su uzeli Konstantinopolj, Bugarska prima uniju, papa šalje legate da krunišu njihovog vladara Kalojana, a trnovski patrijarh biva prihvaćen pod titulom nadbiskupa. Sa svih strana vladala je zapadnoevropska priča, a Sveti Sava dolazi u Studenicu i, kako kaže jedan istoričar, zavodi vizantijski poredak.“
Program je privukao brojnu publiku zainteresovanu za akademski kompetentno, a istovremeno pristupačno izlaganje proverenog sagovornika na važnu temu iz nacionalne kulturne istorije. Nakon predavanja usledila su zanimljiva pitanja koja je pripremila Irena Čolović iz Udruženja „Irmos“.
