Piše: Danica Dragišić, strukovni nutricionista dijetetičar
Prva stavka predstavlja pravilan raspored obroka (pod tim podrazumevamo tri glavna obroka – doručak, ručak i večeru i jednu ili dve užine, kao i vremenski razmak između obroka koji je jako važan za sam proces varenja u digestivnom sistemu). Optimalni razmak između obroka je 3 – 3,5 sata. To je idealno vreme da se hrana koja je uneta svari, kako bi se moglo otpočeti varenje sledećeg obroka i tako ukrug.
Druga stavka jeste san. Ovo bih naglasila kao jako važan faktor našeg imunog sistema. Naime, melatonin je glavni koordinator telesnog ritma, i na osnovu sunčeve aktivnosti, kao i smene dana i noći, reguliše naš unutrašnji časovnik. Pored ove, on ima i više funkcija u organizmu. Sprečava nastanak raka dojke i debelog creva, snižava nivo kortizola, stimuliše proizvodnju hormona rasta i drugo. Ako nam je poznato da lučenje melatonina počinje tokom prve REM faze sna (90-100 minuta nakon utonuća u san), onda lako dolazimo do zaključka da ukoliko ne legnemo do 22.30, nećemo imati adekvatnu melatoninsku zaštitu za gore navedene procese.
Treća stavka o kojoj se dosta priča jeste fizička aktivnost. Ona ne mora da podrazmeva vežbe visokog intenziteta, niti odlazak u teretanu, dovoljno je da se uvede šetnja u svakodnevnu aktivnost kao i da se izbegne korišćenje prevoznih sredstva što je moguće više. Treba napomenuti da se prilikom fizičke aktivnosti oslobađa kortizol (hormon stresa) i stimuliše lučenje seratonina (hormona sreće). Ukoliko su ove tri stavke u stalnoj harmoniji, hormonski status organizma biće u balansu i iskoristljivost hranjivih sastojaka iz namirnica biće optimalna.
Hidratacija u letnjim danima je jako bitna, bilo da ste kod kuće, na radnom mestu ili odmoru. Napominjem da ne postoji ,,idealna“ količina vode koja treba da se unese tokom dana. Treba piti vodu onoliko koliko je potrebna vašem organizmu bez nekih uobičajnih brojki koje se mogu videti na internetu. Kako su letnje temperature u našoj zemlji visoke i prisutno je znojenje, tj. prilikom znojenja dolazi do izbacivanje vode i elektrolita iz organizma, treba unositi tečnosti u većoj količini kako ne bi došlo do dehidratacije. Obična voda je najbolje piće. Može da se pije sa nanom, kriškama limuna, limete, krastavca.
Voda iz frižidera nikako nije dobra za organizam. Osim što je hladna voda, za razliku od nehlađene, kiselog karaktera i pravi kiselinski haos unutar našeg tela, ona nikako, ni na jedan način, neće rashladiti organizam, već će uraditi sledeće: istog momenta će skupiti krvne sudove u želucu i blokiraće enzime za varenje, pa ako jedemo obrok, ili nameravamo da jedemo, neće biti pravilnog varenja hrane. Telesna temperatura tela je 37 stepeni Celzijusa. Hladna voda mora najpre da se zagreje u našem telu, kako bi dostigla temperaturu tela, usled ovoga je potreban veliki energetski utrošak za vraćanje temperature oko veoma važnog „solarnog pleksusa“, vitalnog centra inervacije između čitavog organizma i digestivnog trakta; tada nastaje nepotreban energetski rad, izazvan našom lošom navikom, čime se zapravo i gojimo.
Prednost uvek treba dati sezonskom voću i povrću, jer je to njihovo vreme sazrevanja, pa je samim tim i najzdravije. Izbegava se prženje u dubokoj masnoći i pohovanje, već se to zamenjuje grilovanjem, dinstanjem ili pečenjem u rerni.
Akcenat se stavlja na velike količine sezonske salate uz jela! Sveže povrće je jako bogato vitaminima i mineralima, koji jačaju imuni sistem.
Zeleno lisnato povrće predstavlja jaki antioksidans koji pomažu u borbi protiv stresa, ali i raznih drugih oboljenja. Takođe, salata može biti u vidu obroka (krastavac, paradajz, rukola, baby spanać sa dodatkom sira (parmezana) ili nekog mesa (grilovana ćuretina ili piletina)).
Kako letnji period podrazumeva odlazak na odmor, boravak u prirodi ili kraj bazena, odnosno van kuće, treba napomenuti da bolesti koje se prenose hranom imaju tendenciju porasta tokom leta. Štetne bakterije se razmožavaju na visokim temperaturama. Zona opasnosti je od 5 – 60 stepena Celzijusovih kada se bakterije mogu udvostručiti za oko 20 minuta. Još jedna potencijalna opasnost za bezbednost je pripremanje i serviranje obroka sa prljavim rukama ili na kontaminiranim površinama. Savet je poneti sredstva za dezinfekciju kao i pribor za jelo.
Na ovu i druge teme vezano za vaše zdravlje ili zdravlje vašeg deteta, možete potražiti mišljenje lekara i specijalista iz udobnosti svog doma, a putem telefona ili računara. Napravite svoj profil na www.doktok.rs i zakažite termin na DokTok platformi koja nudi zdravstvene konsultacije sa više od 100 stručnjaka različitih specijalnosti, među kojima su lekari opšte prakse, pedijatri, ginekolozi, internisti, ali i psiholozi i psihoterapeuti.
